subota, 8. prosinca 2012.

Kukuvača

kukuvača kukuvala
pred Petrovo den

je to leto toplo leto
pred Petrovo den

žnači dojdeju na pole
ležeju pod klen


Turopolje, Hrvatska

Dober večer, gospodar

dober večer, gospodar
budi vesel ino zdrav
ze sum tvojum družinom
zmalum ino velikum
naj se bi žnum raduval
stani gore, gospodar
hiti se na halu tu
stani gore na svoj dvor
pred dvorom je zelen bor
po jdnem stoji vranec kojn
na jnem sedi sinek tvoj
vu ruke mu sulica
na sulice jabuka
na jabuke kitica
na kitice tičica
ona lepo speva ve
svojemu gospodaru
da mu obrodila šenica belica
i črleno vince
podaj nam ga gospodar


Turopolje, Hrvatska

Staro sito i korito

staro sito i korito, zakaj to, pokaj to?
de si žena celi den?
se po iže rezmetano
staro sito i korito
stari dedek i medvedek
stara baba i koraba
v jenem kutu je rešeto
v drugom kutu staro sito
stari dedek žito seje
žito seje, dimov ide
a snešica melu seja


Turopolje, Hrvatska

Mara

de je Mara bele noge prala
noge prala, vu Dunaj opala
podaj čamec, vutopi se Mara
naj se vtopi ar je krivna bila
mnogoga je za groš prevarila
a soldata za sedam dukata


Turopolje, Hrvatska

četvrtak, 6. prosinca 2012.

Ojdi k mene pajdašica

ojdi k meni pajdašica
ojdi k meni pod rakitu, ojeho

ja bi išla, pajdašica
ja bi išla, al ne morem, ojeho

na glogov sam trnek stala


Turopolje, Hrvatska

Kojni moji

kojni moji, kojni moji
kojni sokolovi, oj kojni moj'

kojna imam, kojna imam
a kojnara nimam, oj kojni moj'

prijel se je, prijel se je
kolo naokolu, oj kojni moj'

vrane kojne, vrane kojne
puščal po sem polu, oj kojni moj'

podaj drago, podaj drago
čez se kolo ruku, o kojni moj'

ja bum tebe, ja bum tebe
črlenu jabuku, oj kojni moj'


Turpolje, Hrvatska

Četiri frtalji

vu jene su leti četiri frtalji
ki v ljubavi živu, jim su jako mali

s' sake tožne vrbe visi doli kita
naša ljubav, draga, nije istinita

ljubili se jesmo kak i dva golubi
al smo se rezišli s poleg drugih ljudi

dej bi drugi znali to naše ljubljenje
ne bi nam želeli širom rezdruženje

širom rezdruženje išče ne želimo
dok još mi dva, draga, v jen grob ne dospimo

dok bu grob kre groba, mila kre dragoga
ondaj se bu znalo što je ljubil koga


Međimurje, Hrvatska

Baroš, oj, Barice

- Baroš, oj, Barice, kaj sam čul za tebe!
kaj sam čul za tebe, da te drugi ljube
- Ne veruj golobek, ne veruj nikomu
- Kak bi nej veroval ako sam sam videl
da su ti soldati čižmice zbirali
- Naj so je zbirali, neso je plačali
sama sam plačala svojemi krajceri
svojemi krajceri, svojemi dukati.


Međimurje, Hrvatska

srijeda, 5. prosinca 2012.

Ružmarin je precvel

ružmarin je precvel, aleluja, lani
da mene moj mili ostaviti kanil

- či si me, moj mili, ostaviti kanil
ti bi bil mej moral povedati lani

kaj bi se ja bila s klinčecom spoznala
od moje mladosti z milim nadragala

- ja sam k tebi hodil tri frtalje leta
nisam ti načinil maloga deteta

ja sam tebi hodil vrlo i pošteno
budi tej ružica v srcu oproščeno


Međimurje, Hrvatska

Ivanova ljuba

šetala se Ivanova ljuba
gore dole po zelenoj bašći
svakomu je cvitu pripjevala
ponajviše stručku ružmarina

- ružmarine, moje rosno cviće
ti se cvateš, al sjemena nemaš
kano i ja, Ivanova ljuba
Ivu ljubim, a ja čeda nemam

to j' slušala Ivanova majka
pa je njojzi vrlo žao bilo
jedva čeka da večera dođe
da joj Ivo sa salaša dođe

- oj, moj Ivo, moj sine jedini
ljubu ljubiš, a ti čeda nemaš!
il ne znadeš, il za to ne haješ
kako tebe tvoja ljuba kune

to je Ivu vrlo žao bilo
pa on ide ljubi na čardake
Ivo trže noža iza pasa
i udari ljubu po pojasu

kako ju je lako udario
na nože je čedo izvadio
zamota ga u belu maramu
pa ga meće sebi u džepove
pa ga nosi svojoj staroj majci

- evo ti majko, zelena jabuka
kojoj nisi ni dozreti dala
i udari majku po srdašcu
kako ju je lako udario
sa crnom ju zemljom sastavio


Slavonija, Hrvatska

utorak, 4. prosinca 2012.

Dva se dragi ljube

dva se dragi u livadi ljube
Milčice moja, u livadi ljube
dragoj dušo moj

oni misle da nitko ne vidi
Milčice moja, da nitko ne vidi
dragoj dušo moj

nje je vidla tica jarebica
Milčice moja, tica jarebica
dragoj dušo moj

alaj tica, pokislo ti perje
Milčice moja, pokislo ti perje
dragoj dušo moj

neka kisne, pokisnuti neće
Milčice moja, pokisnuti neće
dragoj dušo moj


Prigorje, Hrvatska

Prejdem goru

prejdem goru, prejdem drugu zelenu
hej, haj, na treču me konj zanesel visoku

i tamo je javor drevo zeleno
hej, haj, pod javorom postelica prestrta

na posteli moja draga milena
hej, haj, zaspala je, svetle joči sklopila

ja sem prosil tihi veter odzgora
hej, haj, naj otrgne zelen listek z javora

popuhnul je tihi veter odzgora
hej, haj, i otrgel listek z grane javora

otrgel je list javora zeleni
hej, haj, na obraz ga dragoj spusti rumeni

otprla je moja draga joka dva
hej, haj, kakti sunce gora se zasvetlila


Podravina, Hrvatska

ponedjeljak, 3. prosinca 2012.

Najnička

- dober večer, Najničko!
kaj mi ti sad radiš?
- z levom nogom sinka zibam
z rukami, pak, radim

- tvoj se dragi je oženil
tebe je ostavil
- to, pak, nije istina
snočka je pri meni bil

snočka je pri meni bil
prsten mi je ostavil

- če ne verješ, Najnička
idi na vrh gore
tam buš čula uškanje
preveselo igranje

išla Najnča vu goru
tam je čula uškanje
tam je čula uškanje
preveselo igranje

ona se je vrnula
na žalosno srce
odma zela motiku
nakopa korenje

odma je pristavila
bez vode i granja
počelo zavirati
počel dragi vmirati

njoj doleti deverec
- dober večer, Najnča!
kaj si to napravila?
mladi dragi vmira

- nisam niš napravila
nisam ga ni vidla
- nisam niš napravila
nisam ga ni vidla


Hrvatsko zagorje, Hrvatska

nedjelja, 2. prosinca 2012.

Da bi ja preplaval

da bi ja preplaval Muru i Dravicu
kaj si ja pogledal dragu grličicu

kad kre Međimurja tečeš mi Dravica
poveč kak mi živi draga grličica

lepo mi pozdravi međimursko polje
poveč moji dragi da je meni bolje

ja sem ti v gradu, v Petr'varadinu
poveč grličici da bom došel dimo


Međimurje, Hrvatska

Nečem tebe niti tvoje ruže

nečem tebe niti tvoje ruže
niti tebe več ljubiti duže

uzmem pušku počnem navijati
moja draga prek plota skakati

bele roke lepoga držanja
črne oči grličice moje

ako hočeš moja žena biti
moraš meni rudasta hoditi

komaj čekam dok nedelja dojde
kaj moj golob kre me hiže projde

ti si meni v mojoj tožnoj glavi
ka je klinčec vu zelenoj travi


Međimurje, Hrvatska

Vu Bosni

vu Bosni je grob kraj groba
plače mila za dragoga

junak stoji na kamencu
puško drži na remencu

puška se isprožila
šest junakov vumorila

i sedmoga oficera 
ke med njimi komendera

vu toj tužnoj turskoj Bosni
dečki 'd boja si so rosni


Međimurje, Hrvatska

Štimala je majka

štimala je majka da je nahranila
da je nahranila vu polju težaka

neje nahranila vu polju težaka
neg je nahranila cesaru soldata

soldat moram biti makar mi vumreti
puškicu, sablicu moral bum nositi


Međimurje, Hrvatska

Pisala je draga

pisala je draga svomu zaručniku
- jel si zabil za me da sam ja na svetu?

pisali pajdaši - draga grličica
tvomu zaručniku v grobu venu lica


Međimurje, Hrvtaska

Slavuj, tico mala

slavuj, tico mala
svakom pokoj dala

samo meni junaku
tri tuge zadala

prva mi je tuga
na srdašcu mome

vrana konja imam
jašit ga ne mogu

druga mi je tuga
na srdašcu mome

staru majku imam
hranit je ne mogu

treća mi je tuga
na srdašcu mome

vjernu ljubu imam
ljubit je ne mogu


Slavonija, Hrvatska

ponedjeljak, 26. studenoga 2012.

Ode zima

ćarnu vetrić blag
sunce granu i upeče
na snijegu nema trag
zima ode i uteče
kamo ode, kamo uteče?
tamo gdje će opet obući
bijelo zimsko odjeće
sopolak se smješka
ljugva plavi miris širi
što li je to, moji mili?
pa to je proljeće!


Milja Radan
Karaševo, Banat, Rumunjska

nedjelja, 25. studenoga 2012.

Vlahinja zljubljena

di si poša lipi sunce?
di si pola zvizda moja?
ova duša biše tvoja
ko je t' oja sprida men?
svaki hip ja ta vidahu
bihu veseja krajem teb'
reci men si jes u neb'
k' onda vazet ču ta do
uboh ja! ka ti sma uzdala
je ta ima drugi dičalje
koji Bog, koji kralje
ma ta prostit na vi sfit?
ti maš plakat ove suze
ko ja hitam svaku noče
gruba nemila, ove oče
vazda plakat maju ta vit
ah! ja nečem tvoje suze
e ti hočeš suze moje
ovi serce još je tvoje
nisa nemilo kakuo ti
ka ja stojim zdola zemlje
nikor plakat če ma doći
di ja stojim nimaš proći
nimaš gaznit moju jam


Giovanni de Rubertis (1813-1889), liječnik, prvi je otkrio postojanje moliških Hrvata u Apeninima. Sebe je volio nazivati "Italoslavo". Svoje je kontakte s Hrvatskom ostvario preko dubrovačkog pjesnika Mede Pucića (1821-1882), a prepiskom između tih dvaju pisaca znanstveni je svijet doznao o postojanju slavenskih naselja u Moliseu. U Novom Sadu su 1856., u književnom časopisu "Sedmica", objavljena njihova pisma pod naslovom "Slavenske naseobine u Neapolju".

Pored svojih povijesnih interesa, Rubertis se posvetio pisanju pjesama. "Vlahinja zljubljena" može se smatrati prvim pisanim svjedočanstvom na moliškohrvatskom. Tekst te pjesme postao je ujedno i napjev, koji još uvijek pamte stariji ljudi u hrvatskim naseljima. U tom tekstu vidljiv je Rubertisov entuzijazam za jezik podrijetla njegovog vlastitog dijalekta, budući da je sam dodao nekoliko riječi koje nisu u leksiku moliških Hrvata. Ti "neologizmi" samo su rezultat njegove želje da uvede (ili ponovno vrati) riječi koje nisu postojale u moliškohrvatskom, s ciljem da sačuva izgubljenu jezičnu čistoću.


Živavoda Kruč (Acquaviva Collecroce), Molise, Italija

subota, 24. studenoga 2012.

Iščem riču

koko mi je ža
ke na moj jezik
nimam riču za ti reč
sve što moj srce kaže

tako se pitam
pa nise razumija
zašto su ove čeljade
tu riču zabil

ču iskat riču
riču ču na
ču ju prosit sundzu
kada gre počinit
e ostane misto noč

ču prosit zdvizd
kada kratko pade
e rasvitli nebo
ču hi prosit vitru
kada bada šušnja
e ziblje svit

ču ti hi reč
kako izviri potok
palako, mučeno, bristro
e moči zemblje
do trave sve zelene

more bit sada
poznajem riču
za reč lipo
te hočem dobro


Gabriele Blascetta ("S našimi riči II", 2007)
Mundimitar (Montemitro), Molise, Italija

četvrtak, 22. studenoga 2012.

Picelarice

picelarice na sundze stoju
ter gavute spič oš pune broju
dokle bobiča činu oš krše buritaju
stvare do pri oš do sada povidaju
nu votu plaču, jenu se smiju
ter drugu za kandat si meču guliju
na dan benediču ta teg, ke njim čini pro vrime
drugi mu hitaju kletve, jerke dop njim bolu grine
je koja ke ne rabi, ter si buritiva prsta
druga jena, dokle, ateni ke joj bolu kosta
krivo daje onimi vrimeni prole
oš moli Boga da ne bi tornaj dole
kada se ne mutahu samo picele
ke stoju lipo arcelane u panarele
ter godišti ke prohodu pa daje krivinu
si oč malo vidu, ter ruke nežda činu
je pur koja žena fitenda, ke s drugimi se kara
jerke teg ke ona čini, nikor nima vit
za ga moč imat samo ona
kada če joj počkat za ga prostrit na dot
pa riva zim, ter kako grad bide spič
nako picelarice na putiča ne sidu več
ma vako prohodu lito ve lipe ženice iz našoga grada
ter činu zveselit srce pur ovimi čeljadi veče mblada


Enrico Giorgetta ("S našimi riči", 2004)
Mundimitar (Montemitro), Molise, Italija

srijeda, 21. studenoga 2012.

Zbogom

si ga greš
pur ti, brat!
sa' znam
korko je udno
kada na brat
si ga greda
naduga
    - zbogom!

si češ zabit
kandzune
ka činahu vesele naše večere
neš moč zabit
ni kratki vrim kada bihma mladi
vrima ka s onmi kandzuni
sa gubaše kana maglina
     - zbogom!


Pasquale Piccoli
Živavoda Kruč (Acquaviva Collecroce), Molise, Italija

Nostalgija za moga grada

čujem nostalgiju za tebe
ka' te mislim, 'z naduga te vidim
vidim tvoje hiže, čujam vitar kada puša
usri' tisne ulice
gledam na vrhu brda aš ga vidim crnjeli
tvoj lipi neb ka' pada sunce
vidim duba s prahom ka činu hlad
zgora bili put, vidim snig po zim'
kada sve te pokriva aš te ostava sam
teb' sam jope vidila
a moja oča bihu zatvorene


Milena Lalli ("Naša rič", 1967)
Mundimitar (Montemitro), Molise, Italija

utorak, 20. studenoga 2012.

Moj Đurinec

moj Đurinec vince toči
v jedni vuri po polnoči
k njemu došel jeden gospon
pa ga prosi njegvu ljubu

- dej ti meni svoju ljubu
ja ti dadem sto talerov
jeden denek za spomenek
jednu nočku za ljubavcu

- idi moja žena, idi
bumo meli sto taleri
idi moja žena, idi
bumo meli sto taleri

prošel denek za spomenek
prešla nočca za ljubavcu
- nega moje žene dimo
stari majka ite po nju!

- hodi moja sneha dimo
moj se sinek jako plače!
- naj se plače kak se oče
mene dimo nigdar ne bo!

koj me kupil, bo me ljubil
koj me prodal, bo me zgubil
nesu ljube za prodaju
neg su ljube za ljubavu!


Međimurje, Hrvatska

Pod oblokom slivica

pod oblokom slivica de stanuje Marica (čuhaj)
čekala je goloba do dvanojste vurice
do dvanojste vurice, do rumene zorjice (čuhaj)
ne se mogla fčakati, pričela se plakati (čuhaj)
dober večer, mamica, de je vaša Marica?
nega doma Marice, dišla je vu gorice
dišla je vu gorice po črlene jagode (čuhaj)
dober večer, Marica, je li čuješ, je li spiš?
niti čujem, niti spim, nit si za te ja mislim (čuhaj)
ovdi imam druge (dečke) tri, se tri lepše kak si ti (čuhaj)


Međimurje, Hrvatska

četvrtak, 15. studenoga 2012.

Picek moj

vu Serdišču pre barberu, tam su puce po fileru

picek moj, ružek moj
ti se mene niš ne boj

v Gornjem kraju, tam na kraju, tam su snehe na prodaju
Francek sedi gor na gredi, Marica ga milo gledi
beži, Maro, iz parmiča, mama neseju kuliča
kokuš v parmi kokudače, Mara se za Franca plače
prhkači su se zagoreli - kaj 'mo, Francek, mi dva jeli?

Međimurje, Hrvatska

Celo selo se spomina

celo selo se spomina, da me golob več ne štima
ej, haj, zelen bor, štima mene golob moj

celo selo ovak trdi, da se na me golob srdi
ej, haj, zelen bor, ne srdi se golob moj

celo selo ve respravlja, da me moj golobek 'stavlja
ej, haj, zelen bor, ne 'stavlja me golob moj

celo selo ovak veli, da se moj golobek ženi
ej, haj, zelen bor, ne ženi se golob moj

naj govori celo selo, moje srce je veselo
ej, haj, sve selo, moje srce veselo

gdegod bodem ja delala, sigdi si bom popevala
ej, haj, delala, pak si bom popevala


Međimurje, Hrvatska

Molivarke

lepe ti su Molivarke, lepe rumene
šećer jedu, kavu piju - pak su rumene
i zakolju crnu kokoš koja ne nese
i petlića bez repića koji ne peva


Podravina, Hrvatska

Dej mi, Bože, joči sokolove

dej mi, Bože, joči sokolove
išče k tomu perje labudovo

kaj preletel črez široko morje
i poljubil drago srce moje

vu meni je srčece zdrhtalo
kada se je od tebe gibalo

ti si meni po serdini srca
kak v črljeni jabuki koščica


Međimurje, Hrvatska

Majka čerku sprevajala

majka čerku dalko sprevajala
Jago drago, dalko sprevajala
oj, Jano!
sprevajala, lepo popitala
- jel je tebe sa družina dobra?
- sveker mi je kak rođeni čaček
a svekrva koj rođena majka
a moj mužek - kača jadovača
oj, Jano!


Turopolje, Hrvatska

srijeda, 14. studenoga 2012.

Na Ilovoj tijoj vodi

na Ilovoj tijoj vodi
raslo drvo topolovo

oj, djevojko, dušo moja
oj Marice, Maro moja

na njem gnijezdo sokolovo
za to gnijezdo nitko ne zna
već iz sela djevojčica
i to moja pajdašica
sokol joj je govorio
- nemoj nikom kazivati
svate ću ti darivati
svakom svatu jedno pero
đuvegiji desno krilo
desno krilo pozlaćeno


Slavonija, Hrvatska

nedjelja, 11. studenoga 2012.

Bele vile i sivi sokol

vijala se sviba vrba
jober grada gospodskoga
bele vile, kolo vile
kolo vile, vino pile
jedna drugi napijala
- nit za moje, nit za tvoje
za gospodu dobro zdravje
Bog nam živi tu gospodu
tu gospodu vu tom gradu!
gospoda se spominala
s kim bi vile daruvala
mali darek, cvancigarek
dober darek, jen škudarek

             # # #

oj, jabuka zelenika
jober grada gospodskoga
z lepim cvetom jodcvetala
dobrim rodom jobrodila
na vse strane po tri grane
na verhuncu po četiri
gori sedi sivi sokol
gori sedi, grada gledi
- Bog nam živi tu gospodu
tu gospodu vu tom gradu!
gospoda se spominala
s kim bi njega daruvala
mali darek, jen krajcarek
dober darek, cvancigarek


Varaždinske Toplice, Hrvatsko zagorje, Hrvatska

Tužna draga

po čunovskim mosti
teče voda
bistra voda
kade moja mila
rubce perje
ne perje je mila
zi vodice
neg je perje mila
zi suzice
će ož nam sam Buog
Buog pomoći
nam pomoći va dne
va dne v noći


Čunovo na Dunavu, kod Bratislave, Slovačka (na tromeđi s Austrijom i Mađarskom)

subota, 10. studenoga 2012.

Lepo meni poje vtica papiga

lepo meni poje vtica papiga
v zelenim borovju, v zelenim bukovju
mimo je vlegla jedna vozka steza
po njoj mi zišel jeden mladi jagar
- hodi ti k meni, vtica papiga
moja je gospa naveke žalostna
ti lepo poješ, boš jo veselila!
- ne je tvoj gospi za me lepe pesme
neg je tvoj gospi za me sladko meso
rajši poletim vu široko polje
tam se nazobljem rumene pšeničke
jonda poletim vu široki Dunaj
tam se napijem mutnoga Dunaja


Međimurje, Hrvatska

petak, 9. studenoga 2012.

Tri javorki

izrasal je zelen trsak
daj nam Bože dobro leto!
zelen trsak, muškotelak
pod njim leži belo telo
belo telo, dobri Jezuš
iz ruke mu roža cvate
roža cvate, Majka Boža
izrasli su tri javorki
tri javorki, lipi Jože
iz ruke mu cvate roža
lipa roža trumbaševska
lipi Jože, lipa Magde
oni skupa k maši hode
k maši hode, Boga mole
da im Bog da mlada sina


Novigrad na Dobri (frankopanski grad), Pokuplje, Hrvatska

Prevareni

na placi sam stal
premilo gledal
kadi je mila ruoža
koj bi pelo šal
tovaruš me je zval
š njim sam pelo šal
uon se je s milum
objameval
ja sam s kraja stal

Čunovo na Dunavu, kod Bratislave, Slovačka (na tromeđi s Austrijom i Mađarskom)
Ići "v pelo" je, nekada u srednjoj Europi, bio način udvaranja, tj. ljubavni pohod putem ljestava i prozora. Austrijanci su ga zvali "das Fensterln".

Verna draga

kada zora puca, sedla junak konja
stoper si je počeu čižme obuvati
kome je ur došla, stara mat zbajati
- stani, sinak, stani, ur su bieli dani
ož nisu zobali naši konji vrani
- ali su zobali, ali ne zobali
ož te me odviesti k ruožici po ciesti
čuda sam uz prošau, svita i orsaga
malo sam si našau momu srcu draga
sada sam si zibrau jednu uzku stazu
po koj sam si našau vernu milu dragu

Vorištan (Hornstein), Gradišće, Austrija

Prva i druga ljubav

moja prva ljubau
črlenoga lica
druga moja ljubau
bljutavoga lica

prva šetala se
va svili, bumbaki
druga šetala se
va sribri i zlati

prva šetala se
va svili, bumbaki
ašče je junaki
v oči odnašali

druga šetala se
va srebri i zlati
oždie pa neće
niedan pogledati


Cvendorf (Zwerndorf), Moravsko polje / Marchfeld, Donja Austrija (granica Austrije i Slovačke)

Prevarena Mara

kade Mare v malin gre
onda sunce dole gre
malin mele pšenicu
Junger ljubi Maricu
- Marica, ne plači se
ja ti kupim žužničku
deset lakat dužičku
prvi lakat za dukat
drugi lakat za novac
prvi kupil za dukat
drugi neje za novac

Mavalin (Maverlin / Nevrlin / Wildungsmauer) na Dunavu, Donja Austrija

Pri studenci

pri studenci stala, pave j' napajala
i meni junaku tuge j' načinjala

tuge, moje tuge, jedna na kraj druge
još jedna ne projde, jur mi druga dojde

da bi moje tuge na kamek spadale
kamek bi se raspal, tuge bi ostale

kamek bi se raspal na dvoje, na troje
a to moje srce, to mi se ne more


Gradišće, Austrija

Hrvatske tuge

tuge, moje tuge
da su moje tuge
kak su tuge druge
ali moje tuge 
jesu jako težke
kad bi samo male
na kamen spadale
kamen bi razbile
na makovo sime


Cvendorf (Zwerndorf), Moravsko polje / Marchfeld, Donja Austrija (granica Austrije i Slovačke)

Stani gori, Jelica

stani gori, Jelica
na jelove grede
puna hiša ljudi
ni jednoga nutri
ta-na na-na na-ni ne-na
ho-ja, ni-na, ne-na

Pazin, Istra, Hrvatska

Izgubljen prsten

na vrh sela kod Jasena
gdje su ovce plandovale
plandišće se upalilo

pošla trnut l'jepa Mara
trneć prsten izgubila
i srebrenu povijaču

sve su Janka potvorile
- ti si, Janko, prsten naš'o
i srebrenu povijaču

- crne gore ne vidio
crne gore, hladne vode
ako sam ga ja našao

vodica se uznijala
nit od vjetra, nit od groma
već od jada djevojačkog

Lipovljani, zapadna Slavonija, Hrvatska

četvrtak, 8. studenoga 2012.

Nemeš i notaroš

svadio se nemeš i notaroš

znam da znaš,
prsten moje drage da mi daš

nemeš ljubi, a notaroš tuži
nemeš veli - moja je djevojka
a notaroš - moja je švalerka
al govori nemeš notarošu
- da su meni čižme na galamboš
čižme male, pantalone plave
konji mali, a karuce plave
ja bi bio veći neg notaroš

Požega, Slavonija, Hrvatska

Tu je dikla ka je meni draga

tu je dikla ka je meni draga
tu je draga ka ju odgovara
nejdi matka za toga junaka
ti je junak vjera i nevjera
večer veli - uzet ću te draga
jutro rano - bom si pital majku
o poldanu - ne da mi te majka
a na večer - ja te ni sam neću
jer si mi se majki zamerila
kad si išla na bunar po vodu
druge dekle škafe popirale
a ti si ga mahom nalejala
druge dikle gladko počešljane
a ti si mi sama raztromana
druge dikle noge si oprale
a tvoje su crne i krastave


Novigrad Podravski, Podravina, Hrvatska

Turci i petao

Turci petla uhvatiše
pa ga biju po tabani
- daj ti arač nama, arač!
odgovara kusi pet'o
- kakav ću vam arač dati?
nit sam orač, nit sam kopač
već sam kokin tancovođa
od buništa do buništa
dokle sunce ne zaiđe
k tomu vreme na sedalo
dok ja koke ponameštam
k tomu vreme za pojanje


Đakovo, Slavonija, Hrvatska

ponedjeljak, 5. studenoga 2012.

Ne plač mila draga

ne plač mila draga, ne daj srdcu jada
kad na vojsku projdem i natrag ne dojdem
ako budeš čula da sam poginuo,
ne žal truda svoga doć do groba moga
i onda proklekni i ovako rekni
ovdi leži bielo, moga draga tielo
koga sam ljubila, rukama grlila
crna zemljo, majko, ne budi mu težka
travice zelena, budi mu vesela
kot sam ga ja bila, mlađahna divojka


Grižane, Vinodol, Hrvatsko primorje, Hrvatska

nedjelja, 4. studenoga 2012.

Sadila sam bažuljak

sadila sam bažuljak
lipom mjesti za gradom
idemo ga gledati
je li niknul i procval
utrgnemo tri kite
jednu Ivi za škrljak
drugu Kati za nadra
Trejtu Marij' divici
da jim daje milosti
va vom novom stališi


Uzlop (Oslip), Gradišće, Austrija