svud očima mojim gledam
i ušima mojim slušam
jeda bih te gdje vidio
ali rajski glas tvoj čuo
bez tebe sam, dobro moje
mrtav, premda živ na svietu
i bez rajske tve ljepote
u paklu se mogu rieti
na me pogled tvoj obrati
i ti viđi mê namire
viđi, viđi, jednom krati
koj za tobom sveđ umire
što je bolje, ticu imati
koja leti po aeru
u isto doba drago imati
a ne moć ga uživati?
da bi od dublja zelenoga
listi mogli bit jezici
ovi bi ti svjedočili
ljubav moju svikolici
da je tinta sinje more
da je knjiga ravno polje
još ti ne bih izpisala
sve mê gorke nepokoje
Cavtat (kod Dubrovnika), Dalmacija, Hrvatska
Nema komentara :
Objavi komentar